Do koje godine roditelj plaća alimentaciju za dijete?

Za maloljetno dijete izdržavanje je obavezno bez izuzetka. Punoljetno dijete koje se redovno školuje ima pravo na izdržavanje, prema Porodičnom zakonu FBiH, u pravilu do navršene 26. godine života. Pravo postoji i za punoljetno dijete koje je nesposobno za rad zbog bolesti ili invaliditeta, dok ta nesposobnost traje.

Može li se iznos alimentacije naknadno mijenjati?

Da. Ako se bitno promijene okolnosti - porastu potrebe djeteta ili se promijene primanja roditelja - može se podnijeti tužba za izmjenu visine izdržavanja. Sud tada ponovo procjenjuje potrebe djeteta i mogućnosti roditelja i može iznos povećati ili smanjiti. Iznos se ne mijenja automatski, potrebna je nova sudska odluka.

Šta mogu učiniti ako drugi roditelj ne plaća alimentaciju?

Pravosnažna presuda o izdržavanju je izvršna isprava. Na osnovu nje se pokreće izvršni postupak pred Općinskim sudom, najčešće obustavom dijela plaće ili naplatom sa računa i imovine obveznika. Uporno izbjegavanje plaćanja može predstavljati i krivično djelo prema Krivičnom zakonu FBiH.

Mora li roditelj plaćati alimentaciju iako ne viđa dijete?

Da. Obaveza izdržavanja i pravo na kontakt s djetetom dva su odvojena pitanja. Ako drugi roditelj onemogućava viđanje, to se rješava posebnim postupkom pred sudom ili centrom za socijalni rad, ali ne oslobađa roditelja obaveze plaćanja izdržavanja.

Koliko iznosi alimentacija za dijete u FBiH?

Ne postoji jedinstven fiksni iznos. Sud ga određuje pojedinačno, srazmjerno potrebama djeteta i imovinskim mogućnostima roditelja obveznika. Federalno ministarstvo, prema zakonu, jednom godišnje utvrđuje najniže iznose izdržavanja kao orijentir. Za realnu procjenu u konkretnom slučaju najbolje je konsultovati advokata.

Alimentacija za dijete u FBiH: pravo, visina i naplata

Pravo na alimentaciju ima svako maloljetno dijete, a punoljetno dijete na redovnom školovanju u pravilu do 26. godine. Visinu određuje sud prema potrebama djeteta i mogućnostima roditelja koji plaća. Ako obveznik ne plaća, iznos se naplaćuje prinudno u izvršnom postupku, najčešće obustavom od plaće.

Šta je alimentacija i ko ima pravo na nju

Alimentacija za dijete je zakonska obaveza roditelja da učestvuje u troškovima života, odgoja i školovanja svog djeteta. U pravnom smislu radi se o izdržavanju djeteta, a pravo na izdržavanje pripada samom djetetu - ne roditelju kod kojeg dijete živi. Roditelj kod kojeg dijete stanuje samo ga zastupa i u njegovo ime traži i prima taj iznos.

Pravo na izdržavanje, prema Porodičnom zakonu FBiH, imaju:

maloljetna djeca - uvijek, bez obzira na okolnosti;
punoljetna djeca na redovnom školovanju - u pravilu do navršene 26. godine života;
punoljetna djeca nesposobna za rad zbog bolesti ili invaliditeta, dok ta nesposobnost traje.

Obaveza izdržavanja postoji neovisno o tome da li su roditelji bili u braku, da li su se razveli ili nikada nisu ni sklopili brak. Ključna je roditeljska veza, a ne bračni status.

Šta kaže zakon

Osnovni propis je Porodični zakon FBiH, koji uređuje ko je dužan davati izdržavanje, kome pripada i kako se određuje. Zakon polazi od načela da su oba roditelja dužna izdržavati svoje dijete srazmjerno svojim mogućnostima. Kada dijete živi s jednim roditeljem, drugi roditelj svoj dio obaveze najčešće ispunjava u novcu - to je ono što se u svakodnevnom govoru naziva alimentacijom.

Prinudna naplata neplaćenog izdržavanja provodi se prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, a uporno izbjegavanje plaćanja može imati i posljedice po Krivičnom zakonu FBiH.

Kako se određuje visina alimentacije

Ne postoji jedinstven, unaprijed određen iznos. Sud u svakom predmetu posebno procjenjuje dva osnovna faktora:

Potrebe djeteta

Uzimaju se u obzir uzrast djeteta, troškovi ishrane, odjeće, stanovanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i eventualne posebne potrebe (npr. liječenje ili vannastavne aktivnosti). Potrebe djeteta u pravilu rastu s godinama, pa je logično da su troškovi za srednjoškolca veći nego za predškolsko dijete.

Mogućnosti roditelja

Sud cijeni imovinsko stanje i primanja roditelja koji plaća - platu, druge prihode, imovinu, ali i njegove vlastite obaveze i broj lica koja je dužan izdržavati. Cilj je pravedna raspodjela: dijete treba dobiti dovoljno za normalan život, a da obaveza istovremeno bude realno izvršiva za roditelja.

Kao orijentir, Federalno ministarstvo prema zakonu jednom godišnje utvrđuje najniže iznose izdržavanja. To su smjernice, a konačan iznos u svakom slučaju određuje sud prema navedena dva mjerila.

Postupak korak po korak

Alimentacija se najčešće određuje na jedan od sljedećih načina:

U okviru brakorazvodne parnice - kada se sud izjašnjava o povjeravanju djeteta, istovremeno odlučuje i o izdržavanju.
Posebnom tužbom za izdržavanje - kada roditelji nisu bili u braku ili kada se izdržavanje traži naknadno.
Sporazumom roditelja - koji, da bi imao snagu izvršne isprave, treba biti potvrđen na sudu.

Postupak u pravilu teče ovako:

podnosi se tužba nadležnom općinskom sudu, uz dokaze o potrebama djeteta i primanjima roditelja;
sud po potrebi može odrediti privremenu mjeru i obavezati roditelja da plaća izdržavanje već tokom trajanja postupka;
nakon provedenog postupka sud donosi presudu kojom utvrđuje mjesečni iznos i datum od kojeg se plaća.

Pravosnažna presuda o izdržavanju je izvršna isprava - na osnovu nje se, ako roditelj ne plaća dobrovoljno, pokreće prinudna naplata.

Nadležni sud

Za područje Kantona Sarajevo prvostepeno odlučuje Općinski sud u Sarajevu. Po žalbi na presudu odlučuje Kantonalni sud u Sarajevu. Mjesna nadležnost se u pravilu vezuje za prebivalište djeteta, odnosno tuženog roditelja, što je posebno korisno jer djetetu olakšava vođenje postupka.

Izmjena iznosa alimentacije

Jednom određen iznos nije zauvijek fiksan. Ako se okolnosti bitno promijene, svaka strana može podnijeti tužbu za izmjenu visine izdržavanja. Razlozi za izmjenu mogu biti:

povećanje potreba djeteta (polazak u školu, fakultet, troškovi liječenja);
promjena primanja roditelja koji plaća - gubitak posla, bolest, ali i znatno povećanje prihoda;
promjena broja lica koja roditelj izdržava.

Važno je znati da se iznos ne mijenja automatski - potrebna je nova sudska odluka. Do njenog donošenja i dalje vrijedi ranije utvrđeni iznos.

Prinudna naplata kada roditelj ne plaća

Kada roditelj ne izvršava obavezu dobrovoljno, izdržavanje se naplaćuje prinudnim putem u izvršnom postupku prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH. Najčešća sredstva izvršenja su:

obustava dijela plaće kod poslodavca i direktna uplata djetetu;
naplata sa bankovnog računa obveznika;
izvršenje na pokretnoj i nepokretnoj imovini.

Potraživanja po osnovu izdržavanja u izvršnom postupku uživaju poseban, povlašten položaj. Osim toga, uporno i neopravdano izbjegavanje plaćanja izdržavanja može predstavljati krivično djelo prema Krivičnom zakonu FBiH, što je dodatni mehanizam pritiska na neodgovornog roditelja.

Kada je riječ o naplati unazad: dospjeli, a neisplaćeni obroci mogu se potraživati, ali treba imati na umu da povremena davanja, u koja spada i izdržavanje, u pravilu zastarijevaju u roku od tri godine. Zbog toga se s pokretanjem naplate ne bi trebalo predugo čekati.

Uloga advokata

Postupci vezani za alimentaciju su emotivno osjetljivi, a istovremeno traže preciznu pripremu dokaza o potrebama djeteta i o primanjima druge strane. Advokat može:

procijeniti realan raspon iznosa za konkretnu situaciju;
sastaviti i podnijeti tužbu ili prijedlog te prikupiti potrebne dokaze;
predložiti privremenu mjeru kako dijete ne bi ostalo bez sredstava tokom postupka;
pokrenuti izvršni postupak i pratiti prinudnu naplatu;
zastupati stranku u postupku izmjene ranije utvrđenog iznosa.

Cilj je da interes djeteta bude zaštićen na najbrži i najsigurniji pravni način. Za procjenu vašeg konkretnog slučaja preporučljivo je konsultovati advokata koji poznaje praksu sudova u Kantonu Sarajevo.